Naziv zanimanja „logoped/logopedinja“ podrazumijeva kompetencije koje su ranije stjecane pod nazivima profesor defektolog-logoped, diplomirani defektolog-logoped i profesor logoped.

Logoped/logopedinja je samostalan/samostalna stručnjak/inja u domeni poremećaja komunikacije, jezika, govora, glasa, sluha i slušanja, hranjenja i gutanja, te socijalne komunikacije. Profesionalnim djelovanjem logopeda/logopedinja obuhvaćeni su svi verbalni i neverbalni aspekti komunikacije i jezika povezani s razumijevanjem i proizvodnjom oralnoga, pisanoga i znakovnoga jezika kao i neverbalne i potpomognute komunikacije.

Logoped/logopedinja obavlja poslove prevencije, probira, trijaže, procjene i dijagnostike te intervencije (terapije/podrške/habilitacije/rehabilitacije), savjetovanja, osvještavanja, edukacije, superviziranja i mentoriranja, usmjeravanja/upućivanja drugim stručnjacima, profesionalnoga zastupanja korisnika i njihovih obitelji, suradnje s drugim stručnjacima, administriranja i rukovođenja, sudjeluje u stvaranju zakonske regulative povezane s profesijom, te provodi znanstvena i stručna istraživanja.

Logoped/logopedinja svojim je profesionalnim djelovanjem usmjeren/a na sve dobne skupine korisnika. Neposredni logopedski rad usmjeren je prema korisnicima s širokim rasponom potreba u domeni komunikacije, jezika, govora, glasa, sluha i slušanja, hranjenja i gutanja, te socijalne komunikacije i kognitivnih aspekata komunikacije. U logopedskom radu upotrebljava suvremene znanstveno-stručne spoznaje, primjere dobre prakse, te znanja o suvremenim tehnološkim rješenjima za komunikaciju.

Popis profesionalnoga djelovanja logopeda/logopedinja uključuje, ali nije ograničen navedenim poremećajima i razvojnim aspektima iz kojih odstupanja mogu proizaći:

- odstupanja u predjezičnoj komunikaciji,

- kašnjenje u komunikacijskom, jezičnom i govornom razvoju,

- razvojni jezični poremećaji kod jednojezičnih i višejezičnih govornika,

- odstupanja u razvoju predvještina čitanja i pisanja,

- disleksija,

- disgrafija,

- diskalkulija,

- specifični poremećaji učenja,

 -neverbalne teškoće učenja,

- poremećaji tečnosti govora,

- poremećaji glasa,

- nazalnosti,

- kraniofacijalni govorni poremećaji,

- artikulacijski i fonološki poremećaji izgovora,

- prirođena i stečena oštećenja sluha (nagluhost i gluhoća),

- poremećaji slušnoga procesiranja, socijalni komunikacijski poremećaji,

- poremećaj iz spektra autizma,

- socijalno (pragmatički) komunikacijski poremećaji,

- motorički govorni poremećaji (dispraksija/apraksija, dizartrija/ anartrija),

- neurogeni poremećaji komunikacije različite vrste,

- traumatska oštećenja mozga,

- afazije i drugi stečeni jezični poremećaji,

- neurodegenerativnim bolestima,

- kognitivne komunikacijske teškoće i poremećaji,

- poremećaji glasa,

- laringektomija,

- komunikacijski poremećaji uslijed tumora glave i vrata, 

- poremećaji sisanja, gutanja (disfagija) i hranjenja,

- mutizam i selektivni mutizam,

- potreba za alternativnom, potpomognutom i asistivnom komunikacijom,

- složene komunikacijske potrebe proizašle iz poremećaja iz spektra autizma, intelektualnih teškoća, senzoričkih poremećaja, motoričkih poremećaja, poremećaji u ponašanju i sl.

Temeljem postavljene logopedske dijagnoze logoped/logopedinja predlaže i provodi različite intervencijske postupke te  prilagodbe u procesu odgoja i obrazovanja. Logoped/logopedinja sudjeluje u izradi odgovarajućih odgojno-obrazovnih programa za učenika s teškoćama iz područja djelovanja te predlaže i sudjeluje u procesu odabira, prilagodbe i primjene odgovarajućih komunikacijskih sustava, komunikacijskih pomagala i uređaja i asistivne tehnologije za korisnike dječje i odrasle dobi.

Raspon drugih uloga i odgovornosti logopeda/logopedinja širok je i uključuje suradnju sa svim dionicima društvene zajednice, zakonodavcima, stručnjacima iz sustava koji skrbe za dobrobit osoba s navedenim odstupanjima/poremećajima te članovima uže i šire   obitelji korisnika logopedskih usluga.

Logoped/logopedinja djeluje u svim sustavima u kojima se pruža podrška, najčešće u zdravstvenom, odgojno-obrazovnom, socijalnom, privatnom sustavu, nevladinim organizacijama te u svim drugim sustavima u kojima  se nalaze korisnici iz područja djelovanja logopeda/logopedinja.

Profesionalno djelovanje logopeda/logopedinja utemeljeno je na znanstvenim spoznajama i kontinuirano se unaprjeđuje u skladu s napretkom znanosti i tehnologije. U svome radu logoped/logopedinja se pridržava etičkih i drugih profesionalnih načela struke.

Logopedi/logopedinje rade u zatvorenom prostoru (uredima, kabinetima, učionicama, odjelima, ambulantama, dispanzerima u domovima zdravlja, bolnicama, poliklinikama, zavodima, privatnoj praksi, civilnom sektoru, odgojno-obrazovnim ustanovama poput vrtića i škola, ustanovama socijalne skrbi, te u tijelima vještačenja i zakonodavnim tijelima), te su izloženi umjetnoj rasvjeti i umjerenoj do jakoj razini buke. Prostor u kojem pružaju logopedske usluge uređen je sukladno potrebama korisnika i propisima sustava u kojem se djelatnost obavlja (navedeno u poglavlju Zakoni i/ili propisi koji uređuju uvjete za obavljanje zanimanja). Po potrebi rade patronažu u prostorima u kojima borave korisnici (prostori gdje korisnici žive). Većinu radnog vremena logopedi/logopedinje provode sjedeći, koristeći računalo i/ili pripremajući materijale za rad, što dugoročno može ostaviti posljedice na njihovo fizičko zdravlje. Logopedi/logopedinje prema potrebi rade u smjenama, ovisno o organizaciji rada unutar sustava zdravstva, sustava odgoja i obrazovanja te socijalne skrbi unutar kojih pružaju stručne usluge za korisnike. Unutar sustava zdravstva, logopedi/logopedinje ponekad su u svom radu izloženi pojačanim zdravstvenim rizicima. Na svim radnim mjestima logopedi/logopedinje intenzivno koriste glas kao sredstvo rada te su izloženi velikom opterećenju glasa i riziku nastanka poremećaja glasa. Isto tako, na svim radnim mjestima logopedi/logopedinje izloženi su izravnom kontaktu s pojedinim korisnikom (licem u lice) ili grupom korisnika, te potencijalno ugrožavajućim situacijama koje prate izravan rad s korisnicima koji imaju nepoželjna ponašanja. Navedeno podrazumijeva i izloženost pojačanom stresu i sindromu izgaranja uslijed odgovornosti za životne ishode korisnika. Logopedi/logopedinje provode i telerehabilitaciju, zbog čega mogu biti prekomjerno izloženi negativnom utjecaju rada na računalu. Na svim radnim mjestima logopedi/logopedinje pridržavaju se pravila struke i propisa koji reguliraju rad unutar pojedinog sustava.